Hrvatske željeznice planiraju do 2016. godine povući 7,5 milijardi kuna za investicije iz fondova EU, a usto namjeravaju uložiti i 2,5 milijardi kuna vlastitih sredstava. Dosad je nepovratnim sredstvima fondova Europske unije sufinanciran, s udjelom od 48 posto, projekt modernizacije dionice Vinkovci - Tovarnik - državna granica, vrijedan 59,5 milijuna eura. Iz fondova se planira povući još 44,7 milijuna eura za dva projekta, teška ukupno 52,6 milijuna eura. Riječ je o projektu Sustava signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru Zagreb te na revitalizaciji pruge Okučani - Novska. U oba projekta Europska unija sudjeluje sa 85 posto sredstava. HŽ očekuju znatna sredstva iz Bruxellesa i za strateške projekte razvoja infrastrukture, prije svega gradnje ili obnove više dionica nove nizinske pruge Rijeka - Zagreb - mađarska granica. Riječ je o investiciji teškoj ukupno 2,3 milijarde eura za deset projekata, a radovi bi trebali započeti za tri do šest godina.
Hrvatske željeznice planiraju do 2016. godine povući 7,5 milijardi kuna za investicije iz fondova EU, a usto namjeravaju uložiti i 2,5 milijardi kuna vlastitih sredstava.
Dosad je nepovratnim sredstvima fondova Europske unije sufinanciran, s udjelom od 48 posto, projekt modernizacije dionice Vinkovci - Tovarnik - državna granica, vrijedan 59,5 milijuna eura. Iz fondova se planira povući još 44,7 milijuna eura za dva projekta, teška ukupno 52,6 milijuna eura. Riječ je o projektu Sustava signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru Zagreb te na revitalizaciji pruge Okučani - Novska.
U oba projekta Europska unija sudjeluje sa 85 posto sredstava. HŽ očekuju znatna sredstva iz Bruxellesa i za strateške projekte razvoja infrastrukture, prije svega gradnje ili obnove više dionica nove nizinske pruge Rijeka - Zagreb - mađarska granica. Riječ je o investiciji teškoj ukupno 2,3 milijarde eura za deset projekata, a radovi bi trebali započeti za tri do šest godina.
Okvirni program EU
Europska unija posljednjih godina uvelike potiče razvoj "zelenog prijevoza" koji se bazira na morskom, riječnom te željezničkom transportu roba, a na štetu kamionskog prijevoza, rečeno je na regionalnoj konferenciji "Intermodalni prijevoz i razvojni projekti", koja se krajem rujna održala u Zagrebu. Razlog za to je, pojasnili su govornici, ekološki, no praksa pokazuje da su zemlje koje prakticiraju takav intermodalni način prijevoza ostvarile i dodatnu ekonomsku korist za svoje tvrtke i čitavo društvo. Bruxelles je spreman sufinancirati takve projekte iz niza svojih programa.
Sedmi okvirni program Europske unije (FP7) raspolaže sa 53 milijarde eura za proračunsko razdoblje od 2007. do kraja 2013. godine, napomenuo je Goran Zeković iz zagrebačkoga Hrvatskog tehnološkog instituta. Pri tome je 4,2 milijarde eura ili osam posto namijenjeno transportu. Struktura FP7 sastoji se od potprograma: suradnja, ideje, ljudi, kapaciteti i nuklearna istraživanja. Projekti se prijavljuju izravno Europskoj komisiji, a mogu sudjelovati bilo koje pravne osobe udružene u konzorcij od najmanje tri neovisna člana iz različitih zemalja. U okviru tog programa u Hrvatskoj su ugovorena 193 projekta, od čega 15 iz područja transporta u vrijednosti od 45 milijuna eura. Sve su informacije dostupne na web-portalu CORDIS. FP7 program od 1. siječnja 2014. zamijenit će novi program pod nazivom HORIZON 2020. Trajat će do kraja 2020., a raspolagat će sa 80 milijardi eura.
Marco Polo za bolji promet
Postoji niz programa iz kojih je moguće izvući Unijin novac za zelene projekte u prometu, a program Marco Polo formiran je posebno za financiranje projekata koji imaju za cilj smanjenje opterećenja cestovnog prometa. Iako je riječ o relativno skromnom proračunu, 450 milijuna eura za razdoblje od 2007. do 2013., odnosno 60 milijuna godišnje, upravo sufinanciranje iz njega može presuditi hoće li se neki projekt realizirati ili ne.
Dražen Žgaljić iz Klastera intermodalnog prijevoza iz Rijeke pojasnio je da će sljedeći natječaj biti u ožujku 2013., a projekti moraju imati europsku dimenziju, pri čemu se ne financiraju komercijalni projekti. Istodobno kandidirani projekti ne smiju negativno utjecati na postojeće komercijalne prijevozne servise. Financijski se podupiru, primjerice, unapređenje vođenja poslovanja ili manipuliranje znanjem na području logistike. TEN-T program financira infrastrukturu te pokriva sva područja transporta. Program raspolaže s osam milijardi eura, a financiraju se projekti koji su ušli u strateške dokumente razvoja.